Međunarodni dan žena svake godine slavi ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola. Ili bi tako barem trebalo biti. Jer, kada i danas na putu do posla ili koračajući navečer u vikend budemo prolazili gradskim ulicama, većina njih neće slaviti ni jedno žensko ime, ni jedno njihovo postignuće. Kada pak i nose ženske nazive,…

Često je bila sama, a iako nije mogla čuti zvukove prirode, njezinu je ljepotu prenosila na platno na najbolji mogući način. Nije imala stalan dom, ali je zato imala svoje boje i kistove. Danas se smatra jednom od najboljih hrvatskih slikarica svih vremena, prije svega upamćenu po akvarelima. Dakako, riječ je o Slavi Raškaj.

Kada bi došli na njezin nastavni sat, studenti bi ostajali očarani njezinom vještinom predavanja i lakoćom objašnjavanja naoko složenih stvari. Čekići, svrdla, mikroskop i crteži bili su sastavni dio njezina radnog dana. Surađivala je sa znanstvenicima diljem svijeta, a kolege su prema njoj nazivali izumrle vrste. Ona je bila Vanda Kochansky-Devidé, geologinja i paleontologinja koja…

Zvali su je hrvatskim Andersenom, bila je prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a njezina se djela smatraju najboljima u hrvatskoj dječjoj književnosti. Četiri je puta bila predložena za Nobelovu nagradu, a sve je to ostvarila pišući ono što najbolje poznaje u trenucima kada su joj to majčinske dužnosti dopuštale. Ona je bila…

Ana Rukavina Erceg ostvarila je svoj san o novinarskom poslu. Pisanje je bilo njezino sretno mjesto, no nije se nadala tome da će morati napisati i tekst u kojem će moliti za vlastiti život. Ipak , to je njezino pismo dotaknulo tisuće ljudi i pokrenulo priču koja je danas poznata kao Zaklada Ana Rukavina.

Da nije bilo nje, njenog talenta, znatiželje, upornosti i hrabrosti, tko zna kada bi Hrvatska imala primjerenu dječju dermatologiju i bi li se ikada otkrila rijetka urođena sistemska dječja bolest koja se manifestira na koži. Ona je bila Štefanija Puretić, ugledna hrvatska dječja dermatologinja i utemeljiteljica te grane u jugoistočnoj Europi.

Govorila je četiri strana jezika, voljela glazbu i cvijeće, a jedan slučajni natječaj za posao promijenio joj je život i utro put prema tome da nam svima postane poznata kao „teta Vegeta“. Ona je znanstvenica Zlata Bartl, rodom iz Bosne i Hercegovine, no s hrvatskom karijerom koju je ovjenčala brojnim nagradama i priznanjima.

Otočanka s kontinentalnom adresom, najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća, jedna od dvije žene koje se nalaze u gimnazijskim čitankama, književnica prema čijem je životu napravljena i predstava – sve je to Vesna Parun.

Zvali su je „čistom zvijezdom na začaranom nebu plesa“, „remek-djelom ljudske mehanike“, „najljepšom balerinom svih vremena“. Novine su pisale da su „bogovi asistirali njezinu rođenju“ i da svijet ima nasljednicu Ane Pavlove. Iza svih tih pohvala krila se Mia Čorak Slavenska, danas gotovo zaboravljena, a nekada najveća baletna diva koju je naš kraj iznjedrio.

Lea Deutsch, hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla čiji je život tragično prekinut u stočnom vagonu kada joj je bilo 16 godina, svima nam je podsjetnik i lekcija o režimima iz prošlosti koji nikada više ne smiju zaživjeti. Prisjećamo se priče o djevojčici koju nazivaju hrvatskom Anne Frank, a zbog njezina izvanserijskog talenta i hrvatskom Shirley…